Mo'ui 'i he Maama 'o e Kikite: Hotau Fatongia Lolotonga • tonga • ~10 min
ʻOku mau talitali lelei kimoutolu, ʻe kāinga ʻofeina, ki ha toe ako Tohitapu fakalukufua! ʻI heʻetau hokohoko atu ʻetau fononga ʻi he palani taʻengata ʻo e ʻOtuá, kuo tau aʻu ki ha kaveinga mahuʻinga ʻoku uesia fakahangatonu ʻa hotau moʻuí he ʻahó ni: ko hotau fatongia lolotonga ke fanongonongo ʻa e ongoongolelei taʻengata ʻo e ʻOtuá. Ko hono mahinoʻi ʻo e ngaahi kikite, hangē ko e kikite ʻaho ʻe 2300, ʻoku ʻikai ko e feinga pē ke maʻu ha ʻilo; ka ko hono ʻiloʻi ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate kitautolu ʻi he taimi makehe ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo māmaní. Ko e mahino ko ʻení ʻoku ne ueʻi kitautolu ke ngāue, ke vahevahe ʻa e moʻoni lāngilangiʻia kuo tuku mai kiate kitautolu. He ʻahó ni, te tau vakaiʻi pe ko e hā ʻa e ongoongolelei taʻengata ko ʻení pea ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai hono fanongonongó ko ʻetau ngāue mahuʻinga taha.
ʻOku fakahā mai ʻe he Tohitapú ʻoku ʻi ai ha pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki he toʻutangata kotoa pē, ka ʻoku ʻi ai ha pōpoaki ʻe taha ʻoku tuʻu ʻi ʻolunga ʻi he kotoa, ʻoku fakamatalaʻi ko e "taʻengata." ʻOku makehe hono fakamamafaʻi ʻo e pōpoaki ko ʻení ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí:
Pea naʻá ku sio ki ha toe ʻāngelo ʻe taha ʻoku puna ʻi he loto langí, ʻoku ʻiate ia ʻa e ongoongolelei taʻengata ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmaní, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e matakali, mo e lea, mo e kakai,
ʻO ne leʻo lahi, ʻo pehē, Manavahē ki he ʻOtuá, pea foaki ʻa e lāngilangi kiate ia; he kuo hoko mai ʻa e houa ʻo ʻene fakamaau: pea lotu kiate ia naʻá ne ngaohi ʻa e langí, mo e māmaní, mo e tahí, mo e ngaahi matavai.
Fakahā 14:6-7
ʻOku ʻomi ʻe he veesi ko ʻení ʻa e "ongoongolelei taʻengata." Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e "taʻengata"? ʻOku ʻuhinga ia ko e ongoongolelei ko ʻení ʻoku ʻikai liliu, taʻengata, pea ʻoku ʻaonga ki he taimi kotoa pē. Ko e ongoongolelei ia ʻo e ʻofa ʻo e ʻOtuá, ʻa ʻEne palani fakamoʻuí ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi, pea mo ʻEne holi ke fakamoʻui ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ko ha ongoongolelei foʻou, ka ko e pōpoaki tatau pē ʻo e huhuʻí kuo ʻosi maʻu talu mei he hū mai ʻa e angahalá ki he māmaní. Ko hono fanongonongó ʻoku fakalūkufua – ki he "puleʻanga kotoa pē, mo e matakali, mo e lea, mo e kakai." ʻOku fakamamafaʻi ʻe heni ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻo e ʻOtuá pea mo ʻEne holi ke ʻoua ʻe ʻauha ha taha.
Ko e hā ʻoku fuʻu fakavave ai ʻa e ongoongolelei ko ʻení, neongo ʻoku taʻengata, ʻi he tuʻunga ʻo e ngaahi kikite ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí? ʻOku tala mai ʻe he veesi ʻi he Fakahā 14:7, "he kuo hoko mai ʻa e houa ʻo ʻene fakamaau." ʻOku fakahaaʻi ʻe heni ha taimi makehe ʻoku fakahoko fakangāue ai ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻai ai ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ke fuʻu ʻaonga. Naʻe lea ʻa Sīsū pē ia ki he fakavave ko ʻení:
Pea ko e ongoongolelei ni ʻo e puleʻangá ʻe malangaʻaki ia ʻi he māmani kotoa pē ke fai ai ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē; pea toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.
Mātiu 24:14
Ko hono malangaʻaki ʻo e ongoongoleleí ki he "māmani kotoa pē" ko ha fakaʻilonga ia ʻoku muʻomuʻa ʻi he ngataʻangá. ʻOku ʻikai ko ha fokotuʻu pē ʻeni ka ko ha tuʻutuʻuni fakaʻotua. Ko e ongoongoleleí ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí:
He ʻoku ʻikai te u mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí: he ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí ki he taha kotoa pē ʻoku tui; ki he Siú ʻuluaki, pea ki he Kalisí foki.
Loma 1:16
Ko hono mahinoʻi ʻo e taimi kikité, kau ai ʻa e kikite ʻaho ʻe 2300 pea mo hono fakamoʻoní, ʻoku ne fakalahi ʻetau ʻiloʻi ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻoku totonu ke fai ai ʻa e fakamoʻoni fakaʻosi fakalūkufua ko ʻení. ʻOku ʻikai ko e vahevahe pē ʻo e fakamatala; ka ko e vahevahe ʻo e mālohi liliu moʻui ʻo e ʻaloʻofa ʻo e ʻOtuá.
ʻI he tafaʻaki ʻe taha mei he fakakaukau fakalūkufua ʻo e "ongoongolelei," ʻoku ʻomi ʻe he Fakahā 14:7-12 ʻa e ngaahi konga makehe ʻo e ongoongolelei taʻengata ko ʻení ʻo hangē ko ia ʻe fanongonongo ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ko ha ui ia ki he:
Ko e ngaahi konga ko ʻení ʻoku nau faʻu ha pōpoaki kakato, fakavave, mo makehe ki he māmani he ʻahó ni. ʻOku ʻikai ko e fakamoʻui pē mei he angahalá, ka ko e faitōkanga foki ki he ʻOtuá, ko hono hūfia ʻo e Fakafoʻoú, pea mo hono pīkitai ki heʻene lao taʻengatá ʻi he teuteu ki he toe foki mai ʻa Kalaisí.
ʻE fēfē haʻatau fakahoko ʻa e ngāue lahi ko ʻení? Ko e Fekau Lahi naʻe ʻoange ʻe Sīsuú ʻoku kei hoko ia ko ʻetau ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku tau muimui ki aí:
Ko ia mou ō, ʻo akoʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e Fohá, mo e Laumālie Māʻoniʻoní:
ʻO akoʻi kinautolu ke nau tauhi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuó u tuʻutuʻuni kiate kimoutolu: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻuaipē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māmaní. ʻĒmeni.
Mātiu 28:19-20
Ko ha fatongia fakafoʻituitui mo fakalūkufua ʻeni. Kuo ui kitautolu ke "ō," ke "akoʻi," pea ke vahevahe "ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē" naʻe fekau ʻe Sīsū. ʻOku ʻikai tuku kitautolu ki hotau mālohi pē ʻoʻotautolu, he ʻoku talaʻofa ʻa Sīsū, "vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻuaipē." Laka hake ai, ko e mālohi ke fakahoko ʻa e misiona ko ʻení ʻoku haʻu ia mei he langí:
Ka te mou maʻu ha mālohi, hili ia ʻa e hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kimoutolu: pea te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au ʻi Selūsalema, pea ʻi Sutea kotoa pē, pea ʻi Samēlia, pea ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní.
Ngāue 1:8
ʻOku fakamafaiʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko e kau fakamoʻoni lelei, ʻo fakaʻatā kitautolu ke vahevahe ʻa e moʻoni ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻa e ʻofa, mo e tui pau, mo e mahino. Ko hotau fatongia ke vahevahe, ʻi he lea mo e ngāue, ʻa e ongoongolelei taʻengatá, ʻo fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau tali hono moʻoni fakamoʻuí pea teuteu ki he hāʻele mai ʻa hotau ʻEikí.
Ko hono mahinoʻi ʻo e taimi kikite ʻo e ʻOtuá, kau ai ʻa e ngaahi moʻoni loloto kuo fakahā mai ʻi he kikite ʻaho ʻe 2300, ʻoku ne ʻomi ha konga ngāue mahino ki hotau fatongia lolotonga. ʻOku tau moʻui ʻi he houa ʻo e fakamaau ʻa e ʻOtuá, pea ko e ongoongolelei taʻengatá, mo hono ngaahi konga makehe ʻo e taimi fakaʻosí, kuo pau ke fanongonongo ia ki he tuliki kotoa pē ʻo māmaní. ʻOku ʻikai ko ha ngāue filifili pē ʻeni, ka ko ha falala toputapu kuo ʻoange kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá pē ia. Ke tau, ʻo fakamafaiʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, tali faitōkanga ʻa hotau uiú ke vahevahe ʻa e pōpoaki lāngilangiʻia mo fakamoʻui ko ʻení ki ha māmani ʻoku fuʻu fiemaʻu lahi.
Test your understanding of this lesson.
1. Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e kupuʻi lea “ko e ongoongolelei taʻengata” ʻo fakatatau ki he lēsoni mo e Fakahā 14:6?
2. ʻO fakatatau ki he Fakahā 14:7, ko e hā e meʻa makehe ʻoku hoko ʻoku hoko ai ʻa e malangaʻi ʻo e ongoongolelei taʻengata ʻo mātuʻaki fakavavevave ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi?
3. Ko hai ʻoku totonu ke malangaʻi ki ai ʻa e ongoongolelei taʻengata, ʻo fakatatau ki he Fakahā 14:6?
4. Ko e taha ʻo e ngaahi konga makehe ʻo e pōpoaki ʻo e ongoongolelei taʻengata ki he ngaahi ʻaho fakaʻosi, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamamafaʻi ʻi he Fakahā 14:7, ko ha ui ia ke lotu kiate hai?
5. ʻO fakatatau ki he lēsoni, ko e hā e taumuʻa ʻo e mahino ki he ngaahi kikite hangē ko e kikite ʻaho ʻe 2300?
6. ʻOku akoʻi ʻe he lēsoni ko e “ongoongolelei taʻengata” ko ha pōpoaki foʻou ia ʻo e fakamoʻui kuo fokotuʻutuʻu makehe ki he ngaahi ʻaho fakaʻosi.
7. ʻO fakatatau ki he Loma 1:16, ko e ongoongolelei ʻo Kalaisi ko e mālohi ʻo e ʻOtua ki he fakamoʻui ki he tokotaha kotoa pē ʻoku tui.